Tokom Prvog svetskog rata, jedan od najznačajnijih srpskih naučnika i patriota koji je delovao u Americi bio je rođen u Idvoru u Banatu. Njegova privrženost srpskom narodu ogledala se u dodavanju „Idvorski“ svom prezimenu.
Kao konzul Kraljevine Srbije u Njujorku od 1911. godine, imao je važnu diplomatsku ulogu. Iskoristio je svoj položaj da pomogne svojoj domovini kroz različite humanitarne aktivnosti i političko lobiranje.
Ovaj članak istražuje višestruke aspekte njegovog doprinosa tokom ratnih godina, uključujući njegov humanitarni rad i osnivanje srpskih udruženja u Americi.
Mihajlo Pupin i njegova veza sa Srbijom
Mihajlo Pupin’s journey from a small village in Banat to becoming a celebrated scientist in America is a testament to his strong Serbian roots. Born in Idvor, a village in Banat that was then part of Austria-Hungary, Pupin was the son of illiterate parents who nonetheless enabled him to receive an education.
Poreklo i obrazovanje
Pupin’s early education began in Idvor at the Serbian Confessional Elementary School, followed by the German Elementary School in Perlez, and later in Pančevo at the Civic School and then the Realschule. In 1872, he continued his education in Prague, but after his father’s sudden death, he faced significant financial difficulties. To resolve his existential challenges, he decided to move to America in March 1874.
Patriotizam i identitet
Despite his successful career in America, Pupin maintained a strong connection to his Serbian heritage. He demonstrated this through various actions, including adding „Idvorski“ to his surname. His patriotism was not merely symbolic; he actively promoted Serbian interests in America and provided aid to his homeland, especially during difficult times. Pupin regularly followed events in Serbia and the Balkans, maintaining contacts with Serbian intellectuals and politicians. His autobiography, „From a Pasture to a Scholar,“ which won the Pulitzer Prize in 1924, contains many references to his Serbian origins and formative years in Idvor.
As a successful scientist and professor at Columbia University, Pupin utilized his reputation and influence to draw American public attention to the situation in Serbia, particularly during World War I. His efforts were multifaceted, reflecting his deep commitment to his Serbian identity and his desire to support his homeland.
Humanitarni rad Mihajla Pupina tokom Prvog svetskog rata
Mihajlo Pupin je tokom Prvog svetskog rata pokazao izuzetnu posvećenost humanitarnom radu u korist Srbije. Njegovi napori su bili usmereni ka pružanju pomoći srpskim izbeglicama i ranjenicima.
Pomoć srpskim izbeglicama i ranjenicima
Pupin je aktivno učestvovao u organizovanju pomoći srpskim izbeglicama i ranjenicima. On je sarađivao sa američkim humanitarnim organizacijama, kao što je Crveni krst, kako bi se maksimizirala efikasnost prikupljanja i distribucije pomoći.
Finansijska podrška i prikupljanje sredstava
Kao uspešan naučnik i pronalazač, Pupin je koristio svoje lično bogatstvo da finansijski podrži humanitarne napore. Organizovao je brojne dobrotvorne događaje i kampanje za prikupljanje sredstava među američkom javnošću, posebno među srpskom dijasporom.
U tabeli ispod prikazani su neki od ključnih humanitarnih napora koje je Pupin podržao tokom rata:
| Organizacija | Vrsta pomoći | Iznos prikupljenih sredstava |
|---|---|---|
| Crveni krst | Medicinska pomoć | 100.000 dolara |
| Srpska dijaspora | Finansijska pomoć izbeglicama | 50.000 dolara |
| Humanitarne organizacije | Hrana i odeća | 200.000 dolara |
Njegov rad je bio od velikog značaja za srpski narod tokom Prvog svetskog rata, posebno 25. marta kada su se obeležavali napori humanitarnih organizacija.
Osnivanje i rad srpskih udruženja u Americi
Tokom Prvog svetskog rata, srpska zajednica u Americi se organizovala kroz različita udruženja kako bi podržala otadžbinu. Ova udruženja su bila ključna za prikupljanje finansijske podrške, informisanje javnosti i lobiranje kod američkih vlasti.
Serbian National Defense Council of America
Jedan od značajnijih primera srpskih udruženja u Americi je Serbian National Defense Council of America. Ova organizacija je bila aktivna u prikupljanju pomoći za Srbiju, podržavajući srpske interese tokom rata.
Uloga Pupina kao konzula Kraljevine Srbije
Mihajlo Pupin je 1911. godine imenovan za konzula Kraljevine Srbije u Njujorku. Kao konzul, Pupin je imao direktan pristup američkim političkim krugovima, što je iskoristio da skrene pažnju na situaciju u Srbiji. Njegova dvojna uloga – kao uglednog američkog naučnika i zvaničnog predstavnika Srbije – dala mu je jedinstvenu poziciju za uticaj na američku politiku prema Balkanu.
Zaključak: Politički uticaj i nasleđe Mihajla Pupina
Delovanje Mihajla Pupina tokom Prvog svetskog rata imalo je dalekosežne posledice po Srbiju. Njegovi razgovori sa predsednikom Vilsonom rezultirali su uključivanjem srpskog pitanja u „14 tačaka“ Vilsonovog orędzia, što je bilo ključno za posleratno uređenje Evrope. Pupin je preminuo 12. marca 1935. godine u Njujorku. Njegovo nasleđe u Srbiji ogleda se u institucijama i spomenicima koji nose njegovo ime, kao i u Pupinovoj zadužbini koja podržava obrazovanje i nauku.